Igre sa vodosnabdijevanjem Sarajeva se nastavljaju - SDA preusmjerila novac za izradu glavnog projekta za vodovod "Crna rijeka"!

Vodovod "Crna rijeka" treba da obezbijedi dodatne količine vode za snabdijevanje Sarajeva, čime bi se okončala ovisnost od višestruko ugroženog izvorišta u Sarajevskom polju.

Nakon višegodišnjeg odlaganja, uvrštavanjem sredstava za izradu glavnog projekta u ovogodišnji budžet, izgledalo je da će projekat Crna rijeka biti konačno pokrenut sa mrtve tačke.
Međutim, ministar finansija Vlade Kantona Sarajevo Jasmin Halebić (SDA) je bez saglasnosti Vlade i Skupštine, 26. marta potpisao odluku kojom se iznos od 970,000 KM, namijenjen u budžetu Kantona Sarajevo za 2018. godinu, za izradu glavnog projekta vodovoda "Crna rijeka", preusmjerava za plaćanje vansudskih nagodbi Kantona po sudskim presudama. Do sada su se takve obaveze redovno plaćale iz izdašnih tekućih rezervi budžeta Kantona.

U periodu 1999. – 2000. godine urađena je kompleksna studija pod nazivom “Dugoročno rješavanje vodosnabdijevanja,odvodnje i tretmana otpadnih voda u Kantonu Sarajevo”, koja je realizovana u dvije faze: Master plan i Studija izvodljivosti.

Jedna od primarnih analiza provedenih u Masterplanu odnosi se na utvrđivanje održive izdašnosti postojećih izvorišta vodosnabdijevanja. Tako se pokazalo da postojeći riječni zahvati i vrela koja su uključena u sistem vodosnabdijevanja, predstavljaju resurs koji ima održivu izdašnost u pogledu količina, pouzdanosti i kvaliteta. Međutim, skoro pola količine voda koje se dobivaju iz bunarskih postrojenja obezbjeđuju se vještačkim prihranjivanjem, a pokazalo se u praksi da u tom procesu dolazi do intenzivnog kolmiranja akvifera (zatrpavanja podzemnih rezervoara vode) i postepenog smanjenja izdašnosti.
Zato je ocijenjeno da prihranjivanje akvifera nije održivo dugoročno rješenje, pa je održiva izdašnost bunarskih postrojenja ograničena na 22 miliona m3 godišnje (700 l/s). Kada se tome doda održiva izdašnost vrela i riječnih zahvata Vogošće i Mošćanice (6.3 miliona m3/god), onda ukupna održiva izdašnost izvora iz kojih se napaja Centralni sistem vodosnabdijevanja iznosi 41.2 miliona m3/god, ili samo oko 41% od ukupnih trenutnih potreba.

S obzirom da kapacitet izvorišta u cijelosti ne “pokriva” deficit voda u planskom periodu (do 2020. godine), u okviru Master plana su razmatrane i tri potencijalne lokacije akumulacija: Crna Rijeka, Bijela Rijeka i Misoča.
Dugoročni plan je trebao biti implementiran po slijedećem programu:

  • vodozahvat na rijeci Bosni (planirana realizacija zahvata od 1000 l/s do 2004. godine),
  • akumulacija Crna Rijeka (planirana realizacija do kraja 2006. godine),
  • reduciranje gubitaka u sistemu (prihvatljiv nivo od 40% u 2020. godini).

Skica trase vodovoda i akumulacije "Crna rijeka"

Izgradnja akumulacije na Bijeloj rijeci je ostavljena za postplanski period.

Od svega navedenog do sada je realiziran samo vodozahvat na rijeci Bosni.